Hero photograph
 
Photo by Felonitesi Manukia

Fakanofo e kau faifekau ki honau ngaahi potungāue fo’ou

Felonitesi Manukia —

Kuo fakanofo faka-potungāue ‘a e kau faifekau ‘e toko fā ki honau ngaahi takitaha potungāue fo’ou ‘i māhina kuo toki maliu atu.

Ko e kau faifekau ko ‘eni – Faifekau Kulīmoe’anga Fisi’iahi ki he kāingalotu Tonga ‘o Mo’unga Heamoni, Northcote; Faifekau ‘Ahi’ahi Fou-Ki-Moana Sipu ki he kāingalotu Tonga ‘o Taka-He-Monū, Glen Innes; pea mo Fekau Atu ‘a Faifekau Tisileli Tāufa ki he kāingalotu Tonga ‘o Lotu Hūfia, East Tamaki.

Na’e fakahoko ‘a e fakanofo ‘a e fehikitaki potungāue ko ‘eni ‘i he falelotu Fuakava Ta’engata ‘o Kenani, Otahuhu, he Sāpate ‘aho 22 ‘o Sanuali, 2023.

Ko e ouau ni foki na’e Livestream ‘e he ‘AtaOngo Tonga Aotearoa pea tuku atu he mītia faka-sosiale, ‘o a’u mai ki he taimi paaki ‘o e nusipepa ni kuo mamata ai ha kakai ‘e toko 2000 tupu.

Ko e tangata malanga ‘o e ‘aho ko e Puleako ‘o ‘apiako teu’i e kau faifekau ‘a e Siasi Metotisi, Trinity Theological College, Faifekau Dr. Nāsili Vaka’uta, kae tataki ‘a e ouau fakanofo ‘e he Faifekau Sea ‘o e Vahefonua Tonga ‘o Aotearoa, Kalolo Fihaki.

‘Ikai ngata ai foki, ka na’e fakahoko mo e Tokoni Palesiteni Mālōlō ‘a e Siasi Metotisi ‘o Nu’u Sila, ‘Etuini Talakai, ke ne tauhi faka-laumālie ‘a e kāingalotu Tonga ‘o Waiuku, Vāhenga Ngāue ‘Aokalani mo Manukau, he ta’u ni.

‘I he taimi paaki ‘o e nusipepa ni na’e te’eki ke fakahoko ‘a Fekau Atu ‘o e Tokoni Palesiteni Mālōlō ki he siasi ‘o Waiuku, ka ‘oku ‘i ai ‘a e tui mo e falala na’e lava lelei ‘a hono fakakakato.

‘E toki ‘oatu hono fakamatala mo e ‘u tā ‘i Pukolea ‘o Mā’asi, fakataha mo ha fakamatala mo e ngaahi ‘ata mei he fakanofo faka-potungāue ‘o Faifekau Tavake Manu ki he kāingalotu Tonga ‘o Blenheim.

‘I he malanga fakanofo ‘o Faifekau Kulīmoe’anga Fisi’iahi, Faifekau Tisileli Tāufa mo Faifekau ‘Ahi’ahi Fou-Ki-Moana Sipu na’e ‘i ai ‘a e ngaahi siasi fekau’aki, famili mo e Vahefonua foki.

Ko e kau hiva ‘a Mo’unga Heamoni, Northcote, na’a nau tataki ‘a e ouau mo hiva faka-vaha’alesoni ‘uluaki, pea hoko ai mo e hiva ‘a Siasi ‘o Taka-He-Monū, Glen Innes, kae’uma’ā ‘a e Potungāue Talavou ‘a Northcote.

Ko Faifekau Kulīmoe’anga Fisi’iahi foki na’e ngāue mo hono hoa, Luseane, ‘i he kau pālangi ‘i Dargaville, pea Faifekau Sea ‘i ‘i he vāhenga Tai Tokerau (Northland) he ta’u ‘e ono kuohili, ka kuo ne foki mai ki he Vahefonua Tonga ‘o Aotearoa.

Ko e faifekau ni na’a ne ako ‘o ma’u ‘a e Bachelor of Divinity ‘i he Kolisi Teolosia ko Sia’atoutai, ‘i Nafualu, Tongatapu, pea ne hiki mai ‘o hokoatu ‘ene ako heni. ‘Oku ne lolotonga hoko foki ko e taha ‘o e kau tiuta ‘i he polokalama ako Siamelie ‘a Trinity Theological College mo e Vahefonua Tonga ‘o Aotearoa.

Ko Faifekau Saikolone Tāufa, ngāue he kau pālangi ‘i Kerikeri, Northland, ‘oku ne Faifekau Sea Tai Tokerau he taimi ni.

Ko Faifekau Tisileli Tāufa na’e ngāue mo hono hoa, Toakase, ‘i kāingalotu Tonga ‘o Panmure, pea na hiki mei ai ki Taka-He-Monū, Glen Innes, ‘o a’u mai ki he ta’u kuo maliu atu.

Na’e ako Tohitapu foki ‘a e faifekau ni ‘i Laidlaw College, ‘i Henderson.

‘Oku na hiki leva eni ki Lotu Hūfia, East Tamaki.

Ko Faifekau ‘Ahi’ahi Fou-Ki-Moana Sipu ko ‘ene fuofua ma’u potungāue ‘eni – ki Taka-He-Monū, Glen Innes. Na’a ne tupu hake ‘i he Siasi ‘o Pulela’ā, New Lynn, pea hu ai ki Sia’atoutai ‘o ako mo ma’u hono Bachelor of Divinity, pea faka’osi mai ki Trinity College mo e ‘Univēsiti ‘o Otago, Dunedin.

Na’a ne ma’u hoa kia Moana, he māhina kuo ‘osi.

‘I he māhina ni, he Sāpate ‘aho 12, ‘e fakanofo faka-potungāue ‘a Faifekau Tavake Manu ke ne tauhi ‘a e kāingalotu Tonga ‘o Blenheim, Marlborough, he Motu Saute ‘o e fonua ni.

Ko e Faifekau Sea, Kalolo Fihaki, te ne fakahoko ‘a e fatongia fakanofo faka-potungāue ko ia.

Ko Faifekau Tavake Manu foki na’e ngāue chaplain ta’u lahi ma’a e Tau Malu’i Fonua ‘a Nu’u Sila ni (New Zealand Defence Force).

Ko e konga foki ‘o e ouau fakanofo ko e fakahā ‘e he kāingalotu ‘o Mo’unga Heamoni, Northcote, kāingalotu ‘o Taka-He-Monū, Glen Innes, mo e kāingalotu ‘o Lotu Hūfia, East Tamaki, ‘a ‘enau tali lelei ‘a ‘enau takitaha faifekau fo’ou ‘aki ‘a e foaki kiate kinautolu ‘a e Tohitapu mo e Himi; peleti mo e ipu Sakalameniti; tohi lesisita kakai, papi mo e mali; pea mo e ngaahi kī ‘o e ‘api siasi.

‘Ikai ngata ai kae foaki foki ‘e he faifekau fakanofo takitaha ha me’a’ofa pe symbol ki he ‘ene kāingalotu fo’ou, ke fakahā ‘aki ‘a ‘ene kaveinga ngāue.

Ko e siasi ‘o Northcote, na’e foaki ‘a ‘enau ngaahi naunau ngāue ma’a Faifekau Kulīmoe’anga Fisi’iahi ‘e he setuata, Lemisio Uhi, tokoni setuata, Talafi Tuiaki, sekelitali Moeaki Situ’a pea mo e setuata fale, Lu’isa Paumolevuka.

Ko e siasi ‘o Glenn Innes, na’e foaki ‘a ‘enau naunau ngāue ‘e he setuata, Maloni Hosea, setuata fale ‘Unaloto Paongo, pea mo e sekelitali Semi Halanukonuka.

Pea ko e siasi ‘o East Tamaki leva, na’e foaki ‘a ‘enau naunau ngāue ‘e he setuata Niko Mahe, tokoni setuata Tūlia Tupe, sekelitali Sione Lolohea, pea mo e setuata fale, Paula Asi.

Ngaahi Ongoongo ‘a e Vāhenga Ngāue ‘Aokalani mo Manukau, pea mo e ngaahi ongoongo ‘a e Vahefonua.

‘Aho 7 ‘o Fepueli – 7pm: Ko e Fakataha Faka-Taki ‘a e Vāhenga Ngāue ‘Aokalani mo Manukau ki Fepueli. ‘E fakahoko e fakataha ni he Zoom, pea ‘e toki talaki atu ‘a e link ‘e he sekelitali, Tau’atāina Tupou.

‘Aho 10 - 12 ‘o Fepueli – Ko e kemi fakatautehina ‘a e kau faifekau ‘a e Vahefonua. ‘E fakahoko e kemi ni ki Camp Morley, Clarks Beach.

Sāpate ‘aho 12 ‘o Fepueli – Ko e malanga fakanofo faka-potungāue ‘a Faifekau Tavake Manu ki he kāingalotu Tonga ‘o Blenheim, Marlborough.

‘Aho 17 – 19 ‘o Fepueli – Ko e kemi fakatautehina ‘a e kau setuata ‘a e Vahefonua. ‘E fakahoko e kemi ni ki Camp Morley, Clarks Beach.

Ka ‘i ai ha kāingalotu pe siasi ‘oku ‘i ai ha’anau ongoongo ‘oku mou loto ke tuku atu he Pukolea pea fetu’utaki mai: Email: felonitesi@gmail.com Mobile: 021 351 429