Hero photograph
Ko e foaki ‘a e fefine uitou. The widow giving.
 

Fakalotofale’ia – Monthly Devotion

Pukolea —

Kaveinga/Theme: “Foaki ‘o e Fusimo’omo/Donation of the vulnerable”

Ma’ake 12:44

He ko kinautolu kotoa pē na’a nau lī mei he pa’anga hulu ‘o ‘enau koloa: ka ka fusimo’omo ‘a si’i fefine ni, ka ne lī ‘a e me’a kotoa na’a ne ma’u, ‘io, hono kotoa ‘a e me’a na’a ne mo’ui ‘aki

Fakatapu ki he ‘afio ‘a e ‘Otua mafimafi pea fakatapu atu kia hou’eiki ka e ‘uma’ā ‘a Ha’a Matāpule pea ‘oku ou kole keu hūfanga atu he tala fakatapu ‘oku fa’a aofaki mei he paenga ni ka e ‘atā ke fakamonū ‘a e koloa kuo u lave ai ke fakahoko ‘a e fakalotofale’ia ‘o e mahina ko Novema⸍. ‘Oku tau fakafeta’i ki he ‘Otua ‘i he ‘ene ‘ofa ta’efilifilimanako kuo tau lave ai. Tauange ki he ‘Otua mafimafi ke ne faitapuekina kimoutolu ki ‘api na pea ke tau kei tu’amelie pe neongo he mafola ‘o e covid-19 pea mo e fakataputapui⸍. 

 Ko ‘etau lea ‘fusimo’omo’ (poverty) ko e lea ia ki he masiva pea mo ha taha ‘oku fe’amokaki pe tu’utāmaki. Ko hono fehangahangai ‘o e fusimo’omo, ko e ‘mo’umo’ua’ pē ‘tu’umālie’. ‘Ilonga ha taha ‘oku fusimo’omo ko e tokotaha ia ‘oku nima vaivai, ta’etoka’i, pea li’ekina. ‘Oku ‘ikai ke kau ia he lau ‘o e nofo ‘a kāinga he ‘oku ‘ikai hano tu’unga pe lakanga. ‘Oku ‘i ai nai ha kakai pehe ni he nofo hotau ngaahi ‘api pea mo e siasi? ‘Oku angafēfē ‘etau vakai kia kinautolu? ‘Oku tau ma’u ‘a e fa’ahinga vakai ‘a Sīsū?

‘Oku kamata ‘a e potufolofola ‘o Ma’ake 12:38-44, pea mo e faiako ‘a Sīsū ki he ‘ene kau akonga fekau’aki pea mo e kau Sikalaipe. Ko e fa’ahinga kakai na’e ma’u mafai he nofo ‘a e kāinga Siu he ko e kau faiako ‘o e lotu mo e Tohi Lao. Na’a nau mo’umo’ua mo tu’umālie pea na’e tala ia honau teunga faka’ofo’ofa pea mo honau nofo’anga, ‘a ia ko e nofo’anga mu’a ‘i he ngaahi katoanga. Ko hono pango na’a nau tu’umālie mo mo’umo’ua he ivi ‘o e kau masiva pea kau ai si’i kau uitou (v.40). Ko e fakatokanga ‘eni ‘a Sīsū ki he ‘ene kau akonga fekau’aki mo honau tu’unga, ko e kau tamaio’eiki pē pea mo honau fatongia ke ‘ofa’i honau kaungā’api ka e tautefito ki honau ngaahi kaungā’api masiva, ‘o kau ai si’i kau uitou. ‘Oku fēfē hotau vā mo hotau ngaahi kaungā’api? ‘Oku tau tokanga nai ki he masiva?

Toki hoko atu leva ‘a Ma’ake mo e talanoa ‘o e fefine uitou na’e fusimo’omo ka na’a ne fiefia pe ke foaki ko e ‘uhi ko ‘ene tui fakalotu, ko e foaki ma’ae ‘Otua. ‘Oku ‘i ai ‘a e me’a mahu’inga ‘e ua ke tau tokanga’i. ‘Uluaki, ko e foaki ‘osikiavelenga, ua, ko e foaki ‘o e tu’amelie. Na’e mahino pe ki he uitou hono tu’unga ka na’a ne fai fiefia pe ‘a e ongo me’a ko ‘eni, ko e ‘osikiavelenga pea mo e tu’amelie.

Ko e ‘‘osikiavelenga’ ‘oku ‘uhinga tatau pē mo e ‘’osi’osi-ivi’ pe ‘tukuingata’. Ko e to’onga ia na’e fai’aki ‘a e foaki ‘a e uitou masiva ko ‘eni. ‘Oku fakalea ‘e Ma’ake, “Ka ne lī ‘a e me’a kotoa na’a ne ma’u, ‘io, hono kotoa ‘a e me’a na’a ne mo’ui ‘aki.” Na’e foaki ‘a e kau tu’umālie mei he hulu ‘enau koloa ka e foaki ‘a e uitou ko ‘eni ‘o hulu atu ‘i hono masiva. Na’e hulu ‘ene foaki ‘o fakatatau ki he hulu atu ‘a e ‘ofa ‘a e ‘Otua na’e fai kiate ia. 

Na’e foaki ‘a e uitou mo e tu’amelie ‘e tauhi ia ‘e he ‘Otua pea ‘e hulu atu. ‘Oku kamata ‘a e talanoa ko ‘eni pea mo hono fakalea ‘e Ma’ake ki he mamata ‘a Sīsū ‘aki ‘a e fo’i lea ko e ‘vakai’. Ko e fa’ahinga ‘eni ‘o e sio ‘oku vilitaki ke ‘ilo lelei mo fakapapau’i. Na’e fai fiefia ‘a e foaki ‘a e uitou masiva he na’a ne ‘ilo pau ‘oku vakai mai ‘a Sīsū ki he ‘ene foaki. Na’e ‘ikai tokanga ia ki he sio ‘a e tangata ka na’a ne tokanga ange pē ki he vakai ‘a Sīsū he ‘oku ne ‘afio’i hono masiva pea mo e kakato ‘ene foaki. Ko e ‘uhinga ia ‘ene tu’amelie pea mo ‘ene ‘amanaki lelei he ‘e to e fakalato mai ‘e he ‘Otua ‘ene ‘ai’angame’a. Na’e ‘ikai hoko ‘a e fusimo’omo ‘a e uitou ko ‘eni ke ta’ofi ai ‘ene foaki hono kotoa ki he ‘Otua. Tauange ke pehē ‘etau foaki kitautolu ma’a Sīsū ke ne pule mo tu’i ‘i he ‘etau mo’ui he mahina ko ‘eni.

By Siosifa Pole