Hero photograph
Vaccination: One of the Vahefonua Vax centres in Mangere, Auckland earlier in the year. 
 
Photo by Tevita Finau

Kuo Holo e Mofele ‘a e Koviti-19 Ka Ke Tau Kei Tokanga Pe: Kau Toketā

Fai ‘e Felonitesi Manukia —

Ko e lava eni e ta’u kakato e taha talu mei he tu’uta e peau hono ua ‘o e mahaki Koviti-19 ‘i ‘Aokosi ‘o e ta’u kuo’osi, ‘a ia ko e liuanga Delta.

Kuo holo ‘aupito a mofele ‘a e mahaki fakamamanilahi ni. ‘I he ngaahi ‘aho pea paaki ‘a e nusipepa ni ‘i ‘Aokosi 23, kuo holo e fika e kau ki he 2100 – ko e fika si’isi’i taha talu mei Fepueli ‘o e ta’u ni.

‘I he fakamatala ‘a e kau mataotao ‘i he fakatotolo ki he mahaki faka’auha ni, ‘oku tau lolotonga fononga eni he taimi ‘oku ngalingali ke ki’i hanganoa e mahaki meiate kitautolu.

‘I he ngaahi māhina kuo maliu atu, ne mahino kuo tokolahi e kakai kuo nau ‘osi mo’ua ‘i he mahaki pea ‘oku mahino te nau toki ala puke tu’o ua pe tu’o tolu kinautolu he ‘osi ha māhina ‘e tolu nai, hili ‘a ‘enau ake puke.

‘A ia ko e vaha’a taimi eni ia ‘oku nau immune pe ‘ikai ala puke he Koviti-19. Pea tokolahi pe foki mo kinautolu kuo nau ‘osi huhu malu’i mei he mahaki.

Pea ‘i he’ene pehē, kuo fakahā ‘e he kau mataotao ko e taimi hanganoa eni ‘a e mahaki meiate kitautolu he ‘oku ‘ikai tokolahi fe’unga ha kakai ke hokohoko e pea u hono ua ‘o e to’umahaki ni.

Kuo fokotu’u ‘e he kau toketā ha “fika fakatupu” pe ko e “R number” ke fua ‘aki pe ‘oku fakaututu e mofele ‘a e mahaki pe ‘oku holo. ‘A ia ko e fika eni ‘oku ne tala pe ko e tokofiha e ala pihia mei ha taha ‘oku lolotonga mo’ua he mahaki.

Ko e taimi ‘e ‘i ‘olunga ai e fika he 1, pea mahino ‘oku fakautuutu e mofele ‘a e mahaki ki ‘olunga. Pea ka ‘i lalo e fika he 1, ‘oku mahino leva ‘oku holo e mofele ‘a e Koviti. ‘I he kamata’anga ‘o Siulai na’e ‘i ‘olunga e fika he 1, ka ko e taimi ni ‘oku ‘i lalo he 1 – ‘a ia ‘oku mahino ‘oku holo e mofele ‘a e mahaki he taimi ko eni.

Ka ‘oku ‘ikai ‘uhinga ia kuo leveleva e Koviti ka tau foki ki he angamaheni. ‘I he lau ‘a e kau toketā, ko ‘etau immunity pe ivi matu’uaki e mahaki ‘oku fakataimi pe pea toe malava ke toe fai ha puke. ‘I he taimi ‘e holo ai hotau ivi matu’uaki (immunity) ‘e toe foki e fika fakatupu ki ‘olunga he 1 pea te tau toe fe’ao mo e peau mahaki hoko mai.

Ka ‘i he fakamatala ‘a e kau toketā, ‘oku malava pe ‘i ha ngaahi ‘uhinga kehe ke toe hiki e fika fakatupu. ‘Uluaki, ko e lahi e ngaahi fakataha’anga ‘oku ‘i ai e kakai pe ko ha toe tu’uta he fonua ni ha liuanga fo’ou ‘o e Koviti-19.

Ka ‘i he ngaahi fāliunga ‘o e taimi ko eni ‘oku ki’i hanganoa e mahaki faka’auha meiate kitautolu. Ka ko e hā hono fuoloa? Ko e fakamatala ‘a e kau toketā, ‘e tefito ia mei he mālohi ‘a e ivi matu’uaki ‘e hotau sino ‘a e mahaki pea mo ‘ene tolonga.

Kuo ‘i ai ha ngaahi fakatotolo ki he me’a ni pea ko e ola ‘oku pehē ni: ‘oku tau malu mo malona mei he mahaki he taimi ni koe’uhi ko e tokolahi ‘o kitautolu kuo ‘osi mo’ua he Koviti, fakataha mo e tokolahi ‘o kitautolu kuo lava hotau huhu malu’i mei he mahaki.

‘Oku pehē ‘e he kau toketā tokolahi ‘oku tau ki’i malona koe’uhi ko e tokolahi ‘o kinautolu kuo ‘osi huhu malu’i, pea ‘ikai ngata ai, pea mo kinautolu ne nau ‘osi mo’ua he Koviti. Ka na’e ‘ikai ia ‘e kei hokohoko atu pe ‘a e mofele ‘a e mahaki.

‘Oku ‘asi pe ia he sitesitika ‘o e mofele ‘a e liuanga Koviti ko e BA.5.

Fakatatau ki he ngaahi fakatotolo ‘a e ‘Univesiti ‘o ‘Aokalani, ko e vaeua pe ia ‘o e kau puke he mahaki kuo nau lipooti ki he Potungāue Mo’ui – tautautefito ki he taimi ‘oku nau puke tu’o ua ai he mahaki.

Ko e taimi eni ‘oku faingata’a ai, ‘i he lau ‘a e toketā Tonga ko Viliami Tūtone, ko e mataotao ngāue ‘i he Falemahaki Middlemore.

“’E ngāue pe ‘a e potungāue ‘o fakatatau ki he fika mo e tokolahi ‘oku ‘ilo ki ai ka ko e toenga ‘oku ‘ikai fai ha ‘ilo ia ki ai.

“Kuo tokolahi hotau kakai kuo nau pehē kuo nau ‘atā kinautolu mei he mahaki koe’uhi kuo nau ‘osi mo’ua ai.

“’Oku ou fie fakamahino atu te nau kei ala puke pe he Koviti,”ko e fakamatala ia ‘a Dr Viliami Tūtone.

Ka ko e hā leva e hokoatu?

‘E tefito pe ia ‘iate koe mo au he hokoatu ko eni mo ‘etau fe’ao mo e mahaki fakamamanilahi ko eni ko e Koviti-19.

Kuo fakahoko ha fakatotolo ‘a e kau ‘ekatēmika ‘i he ‘Univēsiti ‘o Melipoane, Vikatōlia, ‘Aositelēlia, pea ‘oku nau tui ‘e ala tokoni kiate kitautolu ‘i Nu’usila ni koe’uhi ko hotau tokolahi ‘oku meimei tatau mo siteiti ko ia – toko 6.6 miliona ‘a Vikatōlia ka e toko 5.5 miliona ‘a Nu’usila ni.

Pea ko e ola ‘enau fakatotolo na’e pehē ni: ko e lahi ange ‘a e ngaahi fakataputapui ko e ola lelei ange ia ‘a e mo’uilelei ‘a e kakai, ka ‘oku tu’ulu ai e tu’unga faka’ekonōmika ‘a e fonua ki ha lēvolo ‘oku ‘ikai lelei.

Ko e fē ‘a e me’a ‘oku mahu’inga ange? Ko e tu’unga ‘ekonōmika ‘a e fonua pe ko e mo’ui ‘a e kakai?

‘I he 2020 na’e tau’i ‘e he Pule’anga Nu’usila ke tamate’i faka’aufuli e Koviti ka ‘i he ‘aho ni ‘oku ki’i lahilahi mo e ‘u me’a kehe ke fakakau mai ‘i tipeiti ko eni.

Kuo kamata ke fakangaloku atu e ngaahi fakataputapui lahi kae hokoatu ‘etau fononga. Ka ko e na’ina’i e kau toketā: tau kei tokanga pē he ‘oku te’eki leveleva e mahaki fakamamanilahi mo faka’auha ‘oku ‘iloa ko Koviti-19.

Dr Viliami Tutone and Rev Tevita Finau at one of the Vahefonua Covid Vax pop-up stations. — Image by: Tevita Finau